Gotovo
neverovatno zvuči podatak da je Sali
Gardner, danas izuzetno cenjeni britanski pisac i illustrator (između ostalog, dobitnica Karnegijeve medalje), do
četrnaeste godine zbog disleksije bila funkcionalno nepismena. Utoliko više
zadivljuju njena snaga volje i upornost da savlada prepreke, dok je ista vera u
moć reči i slika kao sredstava izražavanja naših najskrivenijih misli, osećanja,
poriva, na poseban način iskazana u romanu „Kći
trgovca svilom“ („Odiseja“, 2015; orig. I,
Corriander, 2005). Upozorenje na početku: nikako ne pomešati sa istoimenom knjigom
u izdanju „Lagune“! Do ove zbrke je došlo zahvaljujući čudnoj odluci da se ne
zadrži doslovni prevod naziva dela; pored toga, umesto autorkinog likovnog
rešenja, na koricama se našla (svejedno odlična) ilustracija neprevaziđenog Dobrosava Boba Živkovića.
субота, 30. јун 2018.
среда, 27. јун 2018.
Priče o pesmama: Pozovi “T“ radi trijumfa
piše:
Isidora Đolović
Tri albuma kojima je
Tifa dao dušu. I totalni šmek.
Pre
nekoliko dana, pročitala sam iznenađujuće iskrenu autobiografiju čuvenog
gitariste Sola Hadsona, poznatijeg kao Sleš. Da su rokeri odvajkada posebna fela nije potrebno naročito
isticati. Iza samouverene scenske pojave i razuzdanog životnog stila, uglavnom
se (nevešto) skrivaju neprilagođenost, do iznemoglosti rabljene zabranjene
supstance, pojačana osetljivost, burno reagovanje i teškoće održavanja
komunikacije sa okolinom. Ekscentrični Axl Rose, onakav kakvim ga opisuje
Slash, kao i njihov složeni saradničko-rivalski odnos (sa fazama
onespokojavajuće podređenosti jedne strane drugoj) podsetio me na sličnu priču
sa ovdašnje scene. I na bez sumnje raskošan talenat čoveka sa kojim nikada nije
bilo jednostavno raditi, a budući svestan svoje vrednosti, sebi je često
dozvoljavao raznovrsne ispade.
Početkom
osamdesetih, sarajevskom čaršijom se
brzo pronosio šapat o tome ko je „na ceni“ u krugovima muzičara. Iz redova mlade,
„sveže krvi“, iskusni bendovi bi kasnije birali pojačanja za svoje redove. Konkurencija
nije bila naivna, uostalom (ma koliko se elitistički krug dvojke podsmevao), Bosna je od svih tadašnjih SFRJ republika
važila za najraspevaniju. Ipak, jedan „mali“ se gotovo odmah izdvojio, a
glasovi o talentovanom, međutim, nezgodnom Mladenu
Vojičiću Tifi stigli do Brege, odakle što bi se reklo, počinje istorija...
субота, 23. јун 2018.
Subota sa knjigom: “Sezona kostiju“
piše: Isidora
Đolović
Godinama
unazad, postoji formula koje se stvaraoci određenog žanra pridržavaju,
pokušavajući da dosegnu ideal ispisan još na stranicama Orvelove „1984“. Glasi,
otprilike, ovako: osmisliti što detaljnije i verodostojnije društvo, u
realnosti nepostojeće - ali ne i nemoguće; staviti u središte nekoliko dovoljno
zanimljivih likova - ali ne previše samosvojnih, kako bi okolnosti njihovog
bivstvovanja ostale dovoljno upečatljive; sve to skrojiti u oblik napete,
granično zastrašujuće, upozoravajuće radnje, a u novije vreme naročito
prilagoditi adolescentskoj čitalačkoj grupi. U mnoštvu romana koji manje ili
više koketiraju sa navedenim odlikama, postalo je teško izdvojiti nešto u
znatnijoj meri odudarajuće od traženih klišea. Ipak, postoje knjige kojima to
uspeva, uz neizbežne početničke trapavosti. Dobar primer je veoma ambiciozno osmišljen roman „Sezona
kostiju“ (”Laguna”, 2015; orig. The
bone season, 2013), mlade autorke (rođena 1991. godine)
Samante Šenon, prvi od planiranih (čak!) sedam nastavaka.
izvor: delfi.rs |
недеља, 17. јун 2018.
„Medici: Masters of Florence“ (2016)
komentariše: Isidora
Đolović
Dinastija
Mediči vladala je prestonicom Toskane gotovo četiri veka, a iz redova ove dugovečne
loze potekla su brojna značajna imena, od sveštenika najvišeg ranga, preko
umetnika i njihovih mecena, pa do članova kraljevskih porodica. Njihova
zaostavština je ulepšala sam grad i učinila ga onim što do danas predstavlja,
svojevrsnim spomenikom kulture, umetnosti i tradicije, pravim turističkim
draguljem na reci Arno. Manje ozloglašeni od Bordžija, ali politički izuzetno
dobro „potkovani“, Medičijevi predstavljaju vrlo intrigantne ličnosti, čiji se
dramski portret pokazao ništa manje
inspirativnim. Na talasu uspeha i popularnosti priča o značajnim plemićkim
lozama, prva sezona istorijske drame “Medičijevi:
Gospodari Firence” kroz osam epizoda prati uspon čuvene bankarske porodice,
uporedo sa izrastanjem njihovog grada u najznačajniji renesansni centar kulture
i finansijske moći. Spone i(li) suprotstavljenosti umetnosti i bankarstva,
estetike i novca, etičkog i pragmatičnog, osnova su na kojoj se gradi istorijat
ove velike kuće.
субота, 9. јун 2018.
Subota sa knjigom: „Putovanje kroz noć“
piše: Isidora
Đolović
Iz
svakog od nas, bili toga (rado) svesni ili ne, u određenom – obično prelomnom –
periodu života „progovore“ koreni. Možemo krenuti njihovim tragom i,
istražujući kroz tamu prošlosti, stići do sopstvenih mračnih ponora ili
ohrabrujuće svetlosti. A možemo ih, sasvim suprotno, negirati, pretvarajući se
da ne čujemo njihov opominjući zov i da je sve samo igra naše uobrazilje.
Ukoliko nam se, ipak, ovakvo suočenje dogodi na pragu odraslosti, prihvatimo li
čak i najneverovatnije za prirodan sled zbivanja, bićemo ojačani, istom snagom
korena, za nastavljanje puta. Shvatićemo da se, kao u ogledalu, iskustva i
sudbine prethodnih generacija susreću na našem licu. I neće nas uplašiti taj
odraz.
Irski
pisac Rodi Dojl, dobitnik (između
ostalog) Bukerove nagrade, toj
zanimljivoj potrazi posvećuje svoj roman „Putovanje
kroz noć“ (Odiseja, 2015; orig. A
Greyhound of a Girl, 2011). Njegova dela, do sada više puta ekranizovana,
karakterišu dramska struktura i brojni dijalozi, pa ni sledeća priča nije
izuzetak.
субота, 2. јун 2018.
Subota sa knjigom: „Nebo, u podne crveno“
piše:
Isidora Đolović
Možda
je to što Sajmon Sibag Montefjore posvećuje
sinu Saši roman „Nebo, u podne crveno“ („Evro-book“,
orig. Red sky at noon, 2017), treći
deo svoje moskovske trilogije,
uticalo na nešto „muškiji“ karakter priče. Hronološki smešten između uspešnih
prethodnika, “Sašenjke” (tekst OVDE) i “Jedne zimske noći” (više o knjizi OVDE), a ipak potpuno samostalna celina (neuslovljena poznavanjem prethodne dve kako
bi pratili priču), Montefjoreov najskoriji književni poduhvat zaokružuje korpus
pripovesti o ljudskim sudbinama u rizičnim vremenima, nemilosrdnim prema makar
jednoj nesmotreno izgovorenoj reči. Ovoga puta, prednost pri iznošenju
svedočanstva daje upravo čoveku koji najbolje vlada rečima.
Duboko
u nepreglednom prostranstvu ruske stepe, nakon što je u poslednji čas izbegao
pogubljenje streljanjem, pisac Benjamin
„Benja“ Golden odslužuje svoju kaznu. Nepravedno osuđen na robiju u jednom
od najrigoroznijih gulaga, Kolimi, ovaj
politički zatvorenik pomešan je sa okorelim kriminalcima, ubicama, ali i
dezerterima, otpuštenim vojnim zapovednicima, plemenitim lekarima, unutar
surovog, naturalistički brutalnog sveta (koji šarolikošću podseća na „Zapise iz mrtvog doma“ Dostojevskog). Kada
Hitler, prekršivši problematični dogovor, bude napao Rusiju, a njegove
trupe prodru u srce donske oblasti, jedna očajnička mera vlasti će 1942. unaprediti
zatvorenike (tzv. šrafnjike) u
borce.
Пријавите се на:
Постови (Atom)