среда, 30. јануар 2019.

Rekvijem za jedno carstvo: 130 godina misterije Majerlinga

piše: Isidora Đolović
Dvorac Majerling u Donjoj Austriji, jugozapadno od Beča, na današnji dan 1889. godine postao je pozornica jedne od najzagonetnijih stvarnosnih drama u istoriji. Prestolonaslednik Austrougarske i baronesa Marija Večera pronađeni su mrtvi. Javnosti je sve objašnjeno kao zločin u kome je Rudolf, sin cara Franca Jozefa, usled nervnog rastrojstva ubio svoju maloletnu ljubavnicu, a zatim izvršio samoubistvo. Istina je da slučaj nikada nije do kraja rasvetljen, pa i dan-danas predstavlja veliku tajnu, ali i inspiraciju za mnoštvo romantizovanih legendi. Obdukcija izvršena 1992. na posmrtnim ostacima Marije (koju je, prema službenom izveštaju, Rudolf usmrtio hicem iz pištolja), dokazala je namerno zataškane neistine i previde prvobitnih rezultata istrage. U maniru najboljih zapleta krimi-romana Agate Kristi, počelo se odmotavati klupko neobičnih tragedija koje su kulminirale izbijanjem Velikog rata…

недеља, 27. јануар 2019.

„The Ilussionist“ (2006)

komentariše: Isidora Đolović
Život i smrt. Prostor i vreme. Sudbina i slučaj.

To su sile koje vladaju svetom.

Ovim rečima, konferansije najavljuje čoveka koji je „uspeo da prodre iza granica“ svih navedenih fenomena. Osmislivši film “Iluzionista”, prema motivima kratke priče Stivena Milhauzera („Ajzenhajm iluzionista“), scenarista i režiser Nil Berger stvorio je čistu magiju. S obzirom da se pred publikom pojavio iste godine kao „Prestiž“ (ekranizacija romana Kristofera Prista), uglavnom se komentariše i analizira u paketu sa tim, tematski i estetski sličnim filmom, često bivajući nepravedno otpisan kao „slabiji“. Ne dozvolite da vas zavara suvišno i neravnopravno kontrastiranje dva odlična ostvarenja, jer jedini koji istinski zaslužuju pravo hipnotisanja jesu njihovi protagonisti! Priča kojom se danas bavimo, odvešće vas čitav vek u prošlost, istovremeno romantičnu i otrovnu, setnu i smrtonosnu. Ponovo oživljene, tada izuzetno popularne teme onostranog i (varljivosti) smrti, dobile su pažnje vrednu funkciju u drami moći, (straho)vladavine i, naravno, ljubavi. 

субота, 26. јануар 2019.

Subota sa knjigom: „Svet u plamenu“

piše: Isidora Đolović

Drugi svetski rat se rasplamsava. Odmičući, 1940. godina u nepovrat povlači mnogo štošta iz starog sveta. Među tim relikvijama prošlosti, čuveni Orijent ekspres kreće na svoje poslednje putovanje, okupljajući u vagonima krajnje neobičnu grupu ljudi i jednu metu od neprocenjivog značaja za naciste. Romanom „Svet u plamenu“ (Laguna, 2016; orig. „Welt in Flammen“, 2014), nemački istoričar Benjamin Monferat (književnički pseudonim Štefana M. Rotera) sledi tradiciju najboljih kriminalističkih dela. Istovremeno obuhvativši važan trenutak epohe, ispituje zanimljiv fenomen koji se, usled vulgarizacije savremenim rialiti-programima, odavno nezasluženo posmatra sa pogrešne tačke gledište. Reč je o posledicama smeštanja, na sve načine različitih osoba sa pojedinačnim namerama, mislima i željama, u prostorno i vremenski ograničene okolnosti – dok svuda oko njih počinje da besni nezapamćeni međunarodni sukob.

субота, 19. јануар 2019.

Subota sa knjigom: Ekranizacije – „Vanity fair“ (2004)

piše: Isidora Đolović
Današnjica nas je navikla na prihvatanje oportunizma kao uobičajene, čak prilično poželjne pojave, a ljudi kojima ništa nije sveto na putu ostvarenja ličnih životnih ciljeva, obično su okarakterisani kao „snalažljivi“, „sposobni“ i „uspešni“. Tema ambicioznih arivista (iliti „laktaroša“) odavno je prisutna u brojnim književnim i naučnim delima, apsolutnu ekspanziju doživevši tokom XIX veka. Tada se, usled jačanja individualizma (pod uticajem romantičarskog pokreta) sa jedne, a opšte fasciniranosti Napoleonom Bonapartom kao primerom uzdizanja „niotkuda do zvezda“ sa druge strane, zapitanost pred uklapanjem ovakvih ličnosti u društveni poredak epohe neštedimice koristila kao podsticaj za romane (prevashodno) evropskog realizma. Njihove različite, a u osnovi i polazištem ipak nerazdvojne prozne obrade, rezultovale su značajnim brojem nezaboravnih literarnih klasika i njihovih protagonista, danas pravih simbola određenog psihološkog sklopa i socijalnog „miljea“. Besmrtnim su ih učinili Balzak, Stendal, Dostojevski, Flober i mnogi drugi velikani umetnosti stvarane perom. Uglavnom su kao „reprezentativni uzorak“ uzimani muškarci, ali Vilijam Tekeri, britanski romanopisac i briljantni analitičar svog vremena, grandioznim delom „Vašar taštine“ u istoriju je uveo jednu zanimljivu pripadnicu lepšeg pola. Nemilosrdno se ustremivši na svagdašnje mane ljudskog roda, kumovao je jednom od najpopularnijih časopisa današnjice, kao i velikom broju igranih adaptacija. 

субота, 12. јануар 2019.

Subota sa knjigom: „Ema i Tesla“ (1-2)

piše: Isidora Đolović

Pre nekoliko dana, obeležena je godišnjica smrti velikog Nikole Tesle, čoveka čiji je neprocenjivo vredan poklon civilizaciji suvišno predstavljati i kojim se posebno naš narod, s pravom, diči. Ipak, genije iz Smiljana odavno je postao mnogo više od „najvećeg srpskog brenda“ (zapravo, pitanje je koliko uopšte radimo na tome da nas širom sveta prepoznaju prevashodno po njemu, a ne, recimo, nekim drugim stvarima...). Danas je gotovo nemoguće nabrojati sva ostvarenja iz popularne kulture u kojima nije na određeni način prisutan (uticajem, inspirativnošću) njegov prepoznatljivi lik, o delu već da ne govorimo. Uz Alberta Ajnštajna verovatno najpopularniji naučnik svih vremena, Nikola Tesla se, upravo zahvaljujući reputaciji čarobnjaka ekscentrika, kojom je okićen još za života, veoma lako pretvara u junaka fikcije – bilo za odrasle i upućenije, bilo za decu koja tek uče. Uostalom, postoji li bolji način da ih upoznamo sa značajnim ličnostima i njihovim radom? Ištvan Lakatoš, mađarski pisac i ilustrator, veruje da je odgovor negativan, zbog čega je i započeo izuzetno zabavan, ilustrovani serijal „Ema i Tesla. Za sada broji dva naslova, kod nas prevedena i objavljena od izdavačke kuće Odiseja, čiji je gost talentovani autor bio na poslednjem beogradskom Sajmu knjiga.