субота, 30. јун 2018.

Subota sa knjigom: “Kći trgovca svilom”

piše: Isidora Đolović      
 
Gotovo neverovatno zvuči podatak da je Sali Gardner,  danas izuzetno cenjeni  britanski pisac i illustrator (između ostalog, dobitnica Karnegijeve medalje), do četrnaeste godine zbog disleksije bila funkcionalno nepismena. Utoliko više zadivljuju njena snaga volje i upornost da savlada prepreke, dok je ista vera u moć reči i slika kao sredstava izražavanja naših najskrivenijih misli, osećanja, poriva, na poseban način iskazana u romanu „Kći trgovca svilom“ („Odiseja“, 2015; orig. I, Corriander, 2005). Upozorenje na početku: nikako ne pomešati sa istoimenom knjigom u izdanju „Lagune“! Do ove zbrke je došlo zahvaljujući čudnoj odluci da se ne zadrži doslovni prevod naziva dela; pored toga, umesto autorkinog likovnog rešenja, na koricama se našla (svejedno odlična) ilustracija neprevaziđenog Dobrosava Boba Živkovića.

среда, 27. јун 2018.

Priče o pesmama: Pozovi “T“ radi trijumfa

piše: Isidora Đolović

Tri albuma kojima je Tifa dao dušu. I totalni šmek.
 
Pre nekoliko dana, pročitala sam iznenađujuće iskrenu autobiografiju čuvenog gitariste Sola Hadsona, poznatijeg kao Sleš. Da su rokeri odvajkada posebna fela nije potrebno naročito isticati. Iza samouverene scenske pojave i razuzdanog životnog stila, uglavnom se (nevešto) skrivaju neprilagođenost, do iznemoglosti rabljene zabranjene supstance, pojačana osetljivost, burno reagovanje i teškoće održavanja komunikacije sa okolinom. Ekscentrični Axl Rose, onakav kakvim ga opisuje Slash, kao i njihov složeni saradničko-rivalski odnos (sa fazama onespokojavajuće podređenosti jedne strane drugoj) podsetio me na sličnu priču sa ovdašnje scene. I na bez sumnje raskošan talenat čoveka sa kojim nikada nije bilo jednostavno raditi, a budući svestan svoje vrednosti, sebi je često dozvoljavao raznovrsne ispade.

Početkom osamdesetih, sarajevskom čaršijom se brzo pronosio šapat o tome ko je „na ceni“ u krugovima muzičara. Iz redova mlade, „sveže krvi“, iskusni bendovi bi kasnije birali pojačanja za svoje redove. Konkurencija nije bila naivna, uostalom (ma koliko se elitistički krug dvojke podsmevao), Bosna je od svih tadašnjih SFRJ republika važila za najraspevaniju. Ipak, jedan „mali“ se gotovo odmah izdvojio, a glasovi o talentovanom, međutim, nezgodnom Mladenu Vojičiću Tifi stigli do Brege, odakle što bi se reklo, počinje istorija...

субота, 23. јун 2018.

Subota sa knjigom: “Sezona kostiju“

piše: Isidora Đolović

Godinama unazad, postoji formula koje se stvaraoci određenog žanra pridržavaju, pokušavajući da dosegnu ideal ispisan još na stranicama Orvelove „1984“. Glasi, otprilike, ovako: osmisliti što detaljnije i verodostojnije društvo, u realnosti nepostojeće - ali ne i nemoguće; staviti u središte nekoliko dovoljno zanimljivih likova - ali ne previše samosvojnih, kako bi okolnosti njihovog bivstvovanja ostale dovoljno upečatljive; sve to skrojiti u oblik napete, granično zastrašujuće, upozoravajuće radnje, a u novije vreme naročito prilagoditi adolescentskoj čitalačkoj grupi. U mnoštvu romana koji manje ili više koketiraju sa navedenim odlikama, postalo je teško izdvojiti nešto u znatnijoj meri odudarajuće od traženih klišea. Ipak, postoje knjige kojima to uspeva, uz neizbežne početničke trapavosti. Dobar primer je veoma ambiciozno osmišljen roman „Sezona kostiju“ (”Laguna”, 2015; orig. The bone season, 2013), mlade autorke (rođena 1991. godine) Samante Šenon, prvi od planiranih (čak!) sedam nastavaka.
izvor: delfi.rs

недеља, 17. јун 2018.

„Medici: Masters of Florence“ (2016)

komentariše: Isidora Đolović

Dinastija Mediči vladala je prestonicom Toskane gotovo četiri veka, a iz redova ove dugovečne loze potekla su brojna značajna imena, od sveštenika najvišeg ranga, preko umetnika i njihovih mecena, pa do članova kraljevskih porodica. Njihova zaostavština je ulepšala sam grad i učinila ga onim što do danas predstavlja, svojevrsnim spomenikom kulture, umetnosti i tradicije, pravim turističkim draguljem na reci Arno. Manje ozloglašeni od Bordžija, ali politički izuzetno dobro „potkovani“, Medičijevi predstavljaju vrlo intrigantne ličnosti, čiji se dramski portret pokazao  ništa manje inspirativnim. Na talasu uspeha i popularnosti priča o značajnim plemićkim lozama, prva sezona istorijske drame “Medičijevi: Gospodari Firence” kroz osam epizoda prati uspon čuvene bankarske porodice, uporedo sa izrastanjem njihovog grada u najznačajniji renesansni centar kulture i finansijske moći. Spone i(li) suprotstavljenosti umetnosti i bankarstva, estetike i novca, etičkog i pragmatičnog, osnova su na kojoj se gradi istorijat ove velike kuće.

субота, 9. јун 2018.

Subota sa knjigom: „Putovanje kroz noć“

piše: Isidora Đolović

Iz svakog od nas, bili toga (rado) svesni ili ne, u određenom – obično prelomnom – periodu života „progovore“ koreni. Možemo krenuti njihovim tragom i, istražujući kroz tamu prošlosti, stići do sopstvenih mračnih ponora ili ohrabrujuće svetlosti. A možemo ih, sasvim suprotno, negirati, pretvarajući se da ne čujemo njihov opominjući zov i da je sve samo igra naše uobrazilje. Ukoliko nam se, ipak, ovakvo suočenje dogodi na pragu odraslosti, prihvatimo li čak i najneverovatnije za prirodan sled zbivanja, bićemo ojačani, istom snagom korena, za nastavljanje puta. Shvatićemo da se, kao u ogledalu, iskustva i sudbine prethodnih generacija susreću na našem licu. I neće nas uplašiti taj odraz.
Irski pisac Rodi Dojl, dobitnik (između ostalog) Bukerove nagrade, toj zanimljivoj potrazi posvećuje svoj roman „Putovanje kroz noć“ (Odiseja, 2015; orig. A Greyhound of a Girl, 2011). Njegova dela, do sada više puta ekranizovana, karakterišu dramska struktura i brojni dijalozi, pa ni sledeća priča nije izuzetak. 

субота, 2. јун 2018.

Subota sa knjigom: „Nebo, u podne crveno“

piše: Isidora Đolović

Možda je to što Sajmon Sibag Montefjore posvećuje sinu Saši roman „Nebo, u podne crveno“ („Evro-book“, orig. Red sky at noon, 2017), treći deo svoje moskovske trilogije, uticalo na nešto „muškiji“ karakter priče. Hronološki smešten između uspešnih prethodnika, “Sašenjke (tekst OVDE) i “Jedne zimske noći” (više o knjizi OVDE), a ipak potpuno samostalna celina  (neuslovljena poznavanjem prethodne dve kako bi pratili priču), Montefjoreov najskoriji književni poduhvat zaokružuje korpus pripovesti o ljudskim sudbinama u rizičnim vremenima, nemilosrdnim prema makar jednoj nesmotreno izgovorenoj reči. Ovoga puta, prednost pri iznošenju svedočanstva daje upravo čoveku koji najbolje vlada  rečima.
Duboko u nepreglednom prostranstvu ruske stepe, nakon što je u poslednji čas izbegao pogubljenje streljanjem, pisac Benjamin „Benja“ Golden odslužuje svoju kaznu. Nepravedno osuđen na robiju u jednom od najrigoroznijih gulaga, Kolimi, ovaj politički zatvorenik pomešan je sa okorelim kriminalcima, ubicama, ali i dezerterima, otpuštenim vojnim zapovednicima, plemenitim lekarima, unutar surovog, naturalistički brutalnog sveta (koji šarolikošću podseća na  „Zapise iz mrtvog doma“ Dostojevskog). Kada Hitler, prekršivši problematični dogovor, bude napao Rusiju, a njegove trupe prodru u srce donske oblasti, jedna očajnička mera vlasti će 1942. unaprediti zatvorenike (tzv. šrafnjike) u borce.