Nik Hornbi je izrazito filmičan autor, pa ne iznenađuje što su njegova dela često (i odlično) prenošena na veliko platno, od „Stadionske groznice“ do „Sve o dečaku“. Prvo izdanje romana “High fidelity“ u svetu se pojavilo 1995. godine, dok ovdašnji prevod „dugujemo“ Plato-u, tada jednoj od najaktivnijih izdavačkih kuća kod nas. Upravo iz 2000. potiče i njegova ekranizacija. Knjiga je u, slobodno možemo reći, prepoznatljivom piščevom stilu: pristupačna, sa ne naročito simpatičnim, ali vrlo životnim junakom u središtu i svakodnevnim, većini razumljivim („)problemima(“), uz mnoštvo referenci na pop-kulturu i (tada) aktuelnu situaciju u engleskom društvu. Film donosi krupnije, ali svrsishodne izmene, koje ga uspešno svrstavaju u grupu onih urbanih, uticajnih ostvarenja sa danas već kultnim statusom.
субота, 26. мај 2018.
Subota sa knjigom: Ekranizacije - „High Fidelity“ (2000)
piše: Isidora Đolović
Nik Hornbi je izrazito filmičan autor, pa ne iznenađuje što su njegova dela često (i odlično) prenošena na veliko platno, od „Stadionske groznice“ do „Sve o dečaku“. Prvo izdanje romana “High fidelity“ u svetu se pojavilo 1995. godine, dok ovdašnji prevod „dugujemo“ Plato-u, tada jednoj od najaktivnijih izdavačkih kuća kod nas. Upravo iz 2000. potiče i njegova ekranizacija. Knjiga je u, slobodno možemo reći, prepoznatljivom piščevom stilu: pristupačna, sa ne naročito simpatičnim, ali vrlo životnim junakom u središtu i svakodnevnim, većini razumljivim („)problemima(“), uz mnoštvo referenci na pop-kulturu i (tada) aktuelnu situaciju u engleskom društvu. Film donosi krupnije, ali svrsishodne izmene, koje ga uspešno svrstavaju u grupu onih urbanih, uticajnih ostvarenja sa danas već kultnim statusom.
Nik Hornbi je izrazito filmičan autor, pa ne iznenađuje što su njegova dela često (i odlično) prenošena na veliko platno, od „Stadionske groznice“ do „Sve o dečaku“. Prvo izdanje romana “High fidelity“ u svetu se pojavilo 1995. godine, dok ovdašnji prevod „dugujemo“ Plato-u, tada jednoj od najaktivnijih izdavačkih kuća kod nas. Upravo iz 2000. potiče i njegova ekranizacija. Knjiga je u, slobodno možemo reći, prepoznatljivom piščevom stilu: pristupačna, sa ne naročito simpatičnim, ali vrlo životnim junakom u središtu i svakodnevnim, većini razumljivim („)problemima(“), uz mnoštvo referenci na pop-kulturu i (tada) aktuelnu situaciju u engleskom društvu. Film donosi krupnije, ali svrsishodne izmene, koje ga uspešno svrstavaju u grupu onih urbanih, uticajnih ostvarenja sa danas već kultnim statusom.
субота, 19. мај 2018.
Subota sa knjigom: „Petlja“
piše:
Isidora Đolović
Jedan
od vodećih ciljeva prosečnog ljudskog bića jeste dostizanje zadovoljstva sobom
i životom koji vodi. Na stremljenjima toj nepresušnoj želji, zarađuju različite
škole pozitivnog mišljenja, motivacioni govornici i gurui, “otkrivajući” nam
tajne formule srećnog, ispunjenog postojanja. Početak svakog traganja obično
podrazumeva pokazivanje spremnosti na odlučujući skok, ne hajući pritom za prepreke. Suština je, kažu, imati petlju, skupiti hrabrost da
pokrenemo preokret i stvorimo ono što smatramo da nam nedostaje u životu. Čini
se tako jednostavnim, ali, istina je da se, od slučaja do slučaja, razlikuju
motivacija, vrsta sredstava za kojima posežemo, kao i to koliko smo daleko
spremni da odemo na tom putu. Prirodno nestrpljivoj mladosti uveliko podilazi
vreme sveopšteg ubrzanja, sa svojim instant-rešenjima što obećavaju čitav svet
ispunjenih želja, za “samo” petnaest minuta izloženosti.
izvor: urbanreads.rs |
Пријавите се на:
Постови (Atom)