уторак, 7. април 2015.

Priče o pesmama : Ko je ubio Meri?

….ili kako je jedna popularna muzička numera uspešno preuzela osobine narativa, a uz to se i povezala sa još popularnijom serijom, dokazavši da su, u umetnosti pogotovo, svuda prisutne  bodlerovske veze.


piše: Isidora Đolović



Nekada davno - ili možda ne tako davno, zavisi od perspektive koju zauzmete - gramofonske ploče su bile neprikosnoveni vodič kroz carstvo muzike, televiziji je još uvek pripadao status „prozora u svet“, a MTV držao do sebe, lansirajući istinske senzacije i spotove od neprolazne vrednosti. Ruku na srce, iako je danas zahvaljujući „jutjub“-u praktično svaki sadržaj dostupan na samo jedan „klik“ mišem, i dalje postoje serijali koji dobijaju status globalnog fenomena (uzmimo za primer „Igru prestola“ i „Čistu hemiju“) ili pojedini spotovi-opsesije (reper Psaj i „Gangnam stajl“) , doduše, kraćeg roka trajanja…Međutim, vratimo se na početak devedesetih kada je, kažu nostalgičari - ali ne samo oni, već i istinski poznavaoci i ljubitelji popularne kulture - bilo „više duše“ u svemu tome.


Nakon razigranih i šarenih osamdesetih, početak nove dekade (za koju će se ispostaviti da je bila po mnogo čemu gorka) donosi svedeniji i jednostavniji modni stil, „grandž“ pokret u muzici, nagoveštaje političkih promena i pre svega, osećanje važnosti trenutka. Posebna samosvest krasila je mlade onoga doba, a još više od ponosa zbog modernosti kojoj su smatrali da su savremenici, bili su izraženi entuzijazam i nada u budućnost. Danas nam o tome svedoče neke od tada najpopularnijih serija, poput „Beverli Hils“-a ili „Mladog princa sa Bel Era“. Jednaku, ako ne i veću pažnju zaokuplja nešto sasvim drugačije…
čuvena uvodna špica
Televizijska serija “Tvin Piks“ nastaje 1990. godine, kao rezultat saradnje autorskog dvojca Dejvid Linč - Mark Frost. Tema je istraga koju FBI sprovodi u vezi sa ubistvom lokalne lepotice Lore Palmer. Radnja je smeštena u 1989. godinu i izmišljeni gradić, u okviru države Vašington. Premijeru doživljava u aprilu 1990. na Ej-Bi-Si mreži, a poslednja epizoda je emitovana u junu naredne godine. Zahvaljujući mnoštvu likova, čije se mračne tajne i vrhunski iznijansirani karakteri postepeno razotkrivaju, te uzbudljivim zapletima i znalački održanoj nedokučivosti, veoma brzo postaje jedno od najcenjenijih (sud kritike) i najvoljenijih (stav publike) ostvarenja sa malog ekrana, širom sveta. Trideset epizoda tokom dve sezone, nominacije za četrnaest nagrada „EMI“ (televizijski pandan „Oskaru“), veoma visoka gledanost u udarnom terminu, uz sjajnu glumačku ekipu (Kajl Meklahlan, Lara Flin Bojl, Šeril Li, Šerilin Fen, dok su epizodne uloge zabeležili muzičari Dejvid Bouvi i Kris Ajzak) - samo su neki od činilaca njenog još uvek kultnog statusa.
Na misteriozno ubistvo Lore Palmer usredsređena je čitava prva sezona. Februarsko je jutro u provinciji. Drvoseča Pit Martel na obali reke pronalazi leš umotan u plastičnu kesu. Pristižu šerif i njegova pratnja, identifikuju žrtvu, a vest o smrti popularne tinejdžerke munjevitom brzinom se širi još uvek pospanim gradićem. Angažovan po specijalnom zadatku, Dejl Kuper se upušta u rešavanje slučaja i istovremeno upliće u nesvakidašnji svet Tvin Piksa, sa neobičnim žiteljima i još čudnijim vezama između njih. Ispostaviće se da svako, počev od preminule Lore, vodi dvostruki život i skriva svoju tamnu stranu. Sve ovo predstavlja samo deo nagoveštaja napete i uzbudljive radnje koja je i ovdašnje gledaoce držala u iščekivanju.


Među najvećim hitovima pozne 1991. godine našla se numera sa trećeg po redu albuma ("Rush Street ") američkog kantautora Ričarda Marksa (rođen 1963. u Čikagu), do tada najpoznatijeg po saradnji sa Madonom na njenoj ploči " True blue " iz 1986. Pesma je odavno antologijska, verovatno ste čuli i mlaku obradu Alena Slavice "S tobom našao sam sreću", a prati je i zanimljiva istorija. Numera je u samom Marksovom opusu vidni zaokret ka ozbiljnijem izrazu: mračna, duboka, potresno lepa. Priča koju pesma nosi uspela je zaintrigirati do te mere da se još i danas polemiše o značenju teksta. Nešto slično, ali na drugačiji način, kod nas je pokušao da zasnuje slovenački bend  „Videosex“, pesmama "Tko je zgazio gospođu Mjesec" i "Detektivska priča". Ričard Marks je zadao, čini se, neprolazni rebus i zagonetno odbio da ga razreši. Dosledno se držeći takvog stava, ostavlja pesmi draž privlačne misterije, ali i skreće pažnju na ono što ipak treba da bude u prvom planu - sama muzika.
omot LP-ja "Rush street"

S obzirom da svoj singl objavljuje svega godinu dana po početku emitovanja serije, inspiracija je više nego očigledna - enigma Lore Palmer u ovom se slučaju plete oko devojke po imenu Meri. Sem melodije, koja je podjednako „opsedajuća“ i nosi „linčovski“ mračno-setnu atmosferu, svojevrsni detektivski zaplet podupire vrlo interesantan, filmski dramatičan video. Crno-beli spot je mnogima skrenuo dodatnu pažnju na reči i pružio signale za odgonetanje priče. Tako je gotovo sinonim za pesmu postalo pitanje: "Ko je ubio Meri?"
singl "Hazard"

Šta je zajedničko seriji i spotu? Krenimo od dvosmislenog naslova. U oba slučaja, ime potiče od poprišta zbivanja. Hazard je, kao što i sam autor odmah otkriva, gradić u saveznoj američkoj državi Nebraska, ali ovaj pojam ujedno označava i rizik, opasnost, nepogodu (setimo se hazardnih igara), poigravanje sa životom. Dakle, u središtu obe (krimi) priče nalazi se misterija, koju - naposletku - savršeno dopunjuje atmosfera doba, dočarana stilom snimanja. Devojka je pronađena u blizini reke, a dalja istraga pokazuje (u seriji) ili pak implicira (u slučaju spota) da je vodila dvostruki, ne baš uzoran  život, koji uključuje i preljubništvo. Naposletku, psihologija skučene sredine zauzima značajno mesto u oba slučaja. Pa ipak, Marksova pesma se, poput isečka sa šire slike,  usredsređuje na pojedinačnu sudbinu, otvorivši nekoliko ključnih problema.


Prvi je svakako odnos neimenovanog junaka-ispovedaoca sa majkom, odakle će proizići i kasniji odnos prema ženama, konkretno Meri. Prepoznajemo li suptilno i bojažljivo nagovešten Edipov kompleks? Sledi susret dečaka sa svetom. Početni status uslovljava, još u ranom detinjstvu, sukobe sa okolinom punom predrasuda. Kopile ili problematičan, do kraja nije sasvim jasno - tek, nemotivisana mržnja meštana stvara oko junaka auru neobičnog, misterioznom krivicom (ili pak fatalnom pogreškom) obeleženog mladića i narušava njegove buduće odnose sa ljudima, čineći ga pogodnim za iskušenje, „viđenim“ za zločinstvo. Prva koja probija tu barijeru biće Meri - a upravo oko nje će se odigrati tragedija koja vodi junaka, od početka gotovo predodređenog za propast, u novi tesnac nesporazuma.


Odsustvo figure oca takođe je upadljivo. Sve muške osobe su negativno vrednovane, svest dečaka i svest mladića se mešaju, što naglašava značaj utehe pronađene u Meri, ali i povezuje je sa jedinim osloncem, majkom, pa nas vraća uvodnoj pretpostavci o latentnom „edipovcu“. Za pesmu i pretpostavljeni uzor - seriju, zajednički je i motiv reke, koja se u prvom slučaju ukazuje kao nada, otvoren prostor, veza sa željenom daljinom. Ističe se da mladić i Meri vole da šetaju obalom i sanjaju o bekstvu iz provincijskog života. Devojka naročito uživa da posmatra zalazak sunca, što je s jedne strane nagoveštaj njene sanjarske prirode, a s druge možda nesvesna slutnja zalaska sopstvenog života i tragičnog kraja (primera radi, rumeno nebo asocira na krv). U nastavku pesme, simbolika reke bogati se još jednim značenjem - postaje spas, izlaz. Ali, može li se pobeći od sebe? 
Dolazimo do centralnog problema, samog zločina. Spot unosi dodatnu pometnju u utisak formiran jedino preko pesme i uvodi novo gledište. Da li je u pitanju ubistvo iz strasti? Možda je podmetnuto? Problematičan je i junakov iskaz odbrane - poslednji je video Meri, zbog čega je i prvi osumnjičen. Ukoliko je nevin, značilo bi da se radi o nepravdi od početka neprijateljski nastrojenog sveta, koji mu onemogućava sreću osujetivši jedino dobro u životu. Video obelodanjuje još jedan motiv, a to je odsecanje kose. Ovaj čin obično upućuje, barem u našoj folklornoj tradiciji, na žalost. U tom slučaju, razlog bi se mogao skrivati u izgubljenoj ljubavi. Kako god bilo, veća je verovatnoća da je reč o simboličnom počinjanju iznova, odbacivanju "stare kože" i svega što je bilo uprljano gresima prošlosti - sopstvenim ili tuđim.
Jedini priželjkivani izlaz je nestao. Zbog toga će budući dodir sa svetom, na kratko naslućen, sve teže biti uspostavljan, a možda i bespovratno onemogućen. Njegov refrenski iskaz o neophodnosti da se dokopa reke i pobegne iz "tog starog grada u Nebraski" donekle podseća na odluku starog Nikole iz Ćosićevog romana "Koreni", koji na isti način hita da prepliva Moravu i napusti poprište greha, stradanja, svedočanstva o kobi porodice Katić i destrukcije kojoj je i sam doprinosio. Srećan kraj je neostvarljiv, čak i u slučaju (izvesnog) bekstva, promene prostora…što do kraja senči priču junaka tragikom i tugom.

Na Internetu se može pročitati interesantna interpretacija, uz teoriju o tome šta se zapravo dogodilo u pesmi: http://www.nctc.net/hazard/marx/liz.html   

Sam  autor je snimio i pustio u etar čak tri različite verzije spota, izazivajući i podstičući slušaoce da se opredele za onu koja im deluje najuverljivije.  A koja je vaša?