piše: Isidora Đolović
Nekada davno - ili
možda ne tako davno, zavisi od perspektive koju zauzmete - gramofonske ploče su
bile neprikosnoveni vodič kroz carstvo muzike, televiziji je još uvek pripadao
status „prozora u svet“, a MTV držao do sebe, lansirajući istinske senzacije i
spotove od neprolazne vrednosti. Ruku na srce, iako je danas zahvaljujući
„jutjub“-u praktično svaki sadržaj dostupan na samo jedan „klik“ mišem, i dalje
postoje serijali koji dobijaju status globalnog fenomena (uzmimo za primer
„Igru prestola“ i „Čistu hemiju“) ili pojedini spotovi-opsesije (reper Psaj i „Gangnam
stajl“) , doduše, kraćeg roka trajanja…Međutim, vratimo se na početak
devedesetih kada je, kažu nostalgičari - ali ne samo oni, već i istinski
poznavaoci i ljubitelji popularne kulture - bilo „više duše“ u svemu tome.
Nakon razigranih i šarenih osamdesetih, početak nove dekade (za koju će se ispostaviti da je bila po mnogo čemu gorka) donosi svedeniji i jednostavniji modni stil, „grandž“ pokret u muzici, nagoveštaje političkih promena i pre svega, osećanje važnosti trenutka. Posebna samosvest krasila je mlade onoga doba, a još više od ponosa zbog modernosti kojoj su smatrali da su savremenici, bili su izraženi entuzijazam i nada u budućnost. Danas nam o tome svedoče neke od tada najpopularnijih serija, poput „Beverli Hils“-a ili „Mladog princa sa Bel Era“. Jednaku, ako ne i veću pažnju zaokuplja nešto sasvim drugačije…
čuvena uvodna špica |
Televizijska serija
“Tvin Piks“ nastaje 1990. godine, kao rezultat saradnje autorskog dvojca Dejvid
Linč - Mark Frost. Tema je istraga koju FBI sprovodi u vezi sa ubistvom lokalne
lepotice Lore Palmer. Radnja je smeštena u 1989. godinu i izmišljeni gradić, u
okviru države Vašington. Premijeru doživljava u aprilu 1990. na Ej-Bi-Si mreži,
a poslednja epizoda je emitovana u junu naredne godine. Zahvaljujući mnoštvu
likova, čije se mračne tajne i vrhunski iznijansirani karakteri postepeno
razotkrivaju, te uzbudljivim zapletima i znalački održanoj nedokučivosti, veoma
brzo postaje jedno od najcenjenijih (sud kritike) i najvoljenijih (stav
publike) ostvarenja sa malog ekrana, širom sveta. Trideset epizoda tokom dve
sezone, nominacije za četrnaest nagrada „EMI“ (televizijski pandan „Oskaru“),
veoma visoka gledanost u udarnom terminu, uz sjajnu glumačku ekipu (Kajl
Meklahlan, Lara Flin Bojl, Šeril Li, Šerilin Fen, dok su epizodne uloge zabeležili
muzičari Dejvid Bouvi i Kris Ajzak) - samo su neki od činilaca njenog još uvek
kultnog statusa.
Na misteriozno ubistvo
Lore Palmer usredsređena je čitava prva sezona. Februarsko je jutro u
provinciji. Drvoseča Pit Martel na obali reke pronalazi leš umotan u plastičnu
kesu. Pristižu šerif i njegova pratnja, identifikuju žrtvu, a vest o smrti
popularne tinejdžerke munjevitom brzinom se širi još uvek pospanim gradićem.
Angažovan po specijalnom zadatku, Dejl Kuper se upušta u rešavanje slučaja i
istovremeno upliće u nesvakidašnji svet Tvin Piksa, sa neobičnim žiteljima i
još čudnijim vezama između njih. Ispostaviće se da svako, počev od preminule
Lore, vodi dvostruki život i skriva svoju tamnu stranu. Sve ovo predstavlja
samo deo nagoveštaja napete i uzbudljive radnje koja je i ovdašnje gledaoce
držala u iščekivanju.
Među najvećim hitovima
pozne 1991. godine našla se numera sa trećeg po redu albuma ("Rush Street
") američkog kantautora Ričarda Marksa (rođen 1963. u Čikagu), do tada
najpoznatijeg po saradnji sa Madonom na njenoj ploči " True blue " iz
1986. Pesma je odavno antologijska, verovatno ste čuli i mlaku obradu Alena
Slavice "S tobom našao sam sreću", a prati je i zanimljiva istorija.
Numera je u samom Marksovom opusu vidni zaokret ka ozbiljnijem izrazu: mračna,
duboka, potresno lepa. Priča koju pesma nosi uspela je zaintrigirati do te mere
da se još i danas polemiše o značenju teksta. Nešto slično, ali na drugačiji
način, kod nas je pokušao da zasnuje slovenački bend „Videosex“, pesmama "Tko je zgazio gospođu
Mjesec" i "Detektivska priča". Ričard Marks je zadao, čini se,
neprolazni rebus i zagonetno odbio da ga razreši. Dosledno se držeći takvog
stava, ostavlja pesmi draž privlačne misterije, ali i skreće pažnju na ono što
ipak treba da bude u prvom planu - sama muzika.
omot LP-ja "Rush street" |
S obzirom da svoj singl
objavljuje svega godinu dana po početku emitovanja serije, inspiracija je više
nego očigledna - enigma Lore Palmer u ovom se slučaju plete oko devojke po
imenu Meri. Sem melodije, koja je podjednako „opsedajuća“ i nosi „linčovski“
mračno-setnu atmosferu, svojevrsni detektivski zaplet podupire vrlo
interesantan, filmski dramatičan video. Crno-beli spot je mnogima skrenuo
dodatnu pažnju na reči i pružio signale za odgonetanje priče. Tako je gotovo
sinonim za pesmu postalo pitanje: "Ko je ubio Meri?"
singl "Hazard" |
Šta je zajedničko
seriji i spotu? Krenimo od dvosmislenog naslova. U oba slučaja, ime potiče od
poprišta zbivanja. Hazard je, kao što i sam autor odmah otkriva, gradić u
saveznoj američkoj državi Nebraska, ali ovaj pojam ujedno označava i rizik,
opasnost, nepogodu (setimo se hazardnih igara), poigravanje sa životom. Dakle,
u središtu obe (krimi) priče nalazi se misterija, koju - naposletku - savršeno
dopunjuje atmosfera doba, dočarana stilom snimanja. Devojka je pronađena u blizini
reke, a dalja istraga pokazuje (u seriji) ili pak implicira (u slučaju spota)
da je vodila dvostruki, ne baš uzoran
život, koji uključuje i preljubništvo. Naposletku, psihologija skučene
sredine zauzima značajno mesto u oba slučaja. Pa ipak, Marksova pesma se, poput
isečka sa šire slike, usredsređuje na
pojedinačnu sudbinu, otvorivši nekoliko ključnih problema.
Prvi je svakako odnos neimenovanog junaka-ispovedaoca sa majkom, odakle će proizići i kasniji odnos prema ženama, konkretno Meri. Prepoznajemo li suptilno i bojažljivo nagovešten Edipov kompleks? Sledi susret dečaka sa svetom. Početni status uslovljava, još u ranom detinjstvu, sukobe sa okolinom punom predrasuda. Kopile ili problematičan, do kraja nije sasvim jasno - tek, nemotivisana mržnja meštana stvara oko junaka auru neobičnog, misterioznom krivicom (ili pak fatalnom pogreškom) obeleženog mladića i narušava njegove buduće odnose sa ljudima, čineći ga pogodnim za iskušenje, „viđenim“ za zločinstvo. Prva koja probija tu barijeru biće Meri - a upravo oko nje će se odigrati tragedija koja vodi junaka, od početka gotovo predodređenog za propast, u novi tesnac nesporazuma.
Odsustvo figure oca takođe je upadljivo. Sve muške osobe su negativno vrednovane, svest dečaka i svest mladića se mešaju, što naglašava značaj utehe pronađene u Meri, ali i povezuje je sa jedinim osloncem, majkom, pa nas vraća uvodnoj pretpostavci o latentnom „edipovcu“. Za pesmu i pretpostavljeni uzor - seriju, zajednički je i motiv reke, koja se u prvom slučaju ukazuje kao nada, otvoren prostor, veza sa željenom daljinom. Ističe se da mladić i Meri vole da šetaju obalom i sanjaju o bekstvu iz provincijskog života. Devojka naročito uživa da posmatra zalazak sunca, što je s jedne strane nagoveštaj njene sanjarske prirode, a s druge možda nesvesna slutnja zalaska sopstvenog života i tragičnog kraja (primera radi, rumeno nebo asocira na krv). U nastavku pesme, simbolika reke bogati se još jednim značenjem - postaje spas, izlaz. Ali, može li se pobeći od sebe?
Dolazimo do centralnog
problema, samog zločina. Spot unosi dodatnu pometnju u utisak formiran jedino
preko pesme i uvodi novo gledište. Da li je u pitanju ubistvo iz strasti? Možda
je podmetnuto? Problematičan je i junakov iskaz odbrane - poslednji je video
Meri, zbog čega je i prvi osumnjičen. Ukoliko je nevin, značilo bi da se radi o
nepravdi od početka neprijateljski nastrojenog sveta, koji mu onemogućava sreću
osujetivši jedino dobro u životu. Video obelodanjuje još jedan motiv, a to je
odsecanje kose. Ovaj čin obično upućuje, barem u našoj folklornoj tradiciji, na
žalost. U tom slučaju, razlog bi se mogao skrivati u izgubljenoj ljubavi. Kako
god bilo, veća je verovatnoća da je reč o simboličnom počinjanju iznova,
odbacivanju "stare kože" i svega što je bilo uprljano gresima
prošlosti - sopstvenim ili tuđim.
Jedini priželjkivani
izlaz je nestao. Zbog toga će budući dodir sa svetom, na kratko naslućen, sve
teže biti uspostavljan, a možda i bespovratno onemogućen. Njegov refrenski
iskaz o neophodnosti da se dokopa reke i pobegne iz "tog starog grada u
Nebraski" donekle podseća na odluku starog Nikole iz Ćosićevog romana
"Koreni", koji na isti način hita da prepliva Moravu i napusti
poprište greha, stradanja, svedočanstva o kobi porodice Katić i destrukcije
kojoj je i sam doprinosio. Srećan kraj je neostvarljiv, čak i u slučaju
(izvesnog) bekstva, promene prostora…što do kraja senči priču junaka tragikom i
tugom.
Na Internetu se može
pročitati interesantna interpretacija, uz teoriju o tome šta se zapravo
dogodilo u pesmi: http://www.nctc.net/hazard/marx/liz.html
Sam autor je snimio i pustio u etar čak tri različite verzije spota, izazivajući i podstičući slušaoce da se opredele za onu koja im deluje najuverljivije. A koja je vaša?